English
AAA
Mogućnost pristupa RSS   Mapa weba Korisni linkovi
 

Namjensko višegodišnje institucijsko financiranje znanstvene djelatnosti na javnim sveučilištima i javnim znanstvenim institutima u Republici Hrvatskoj

Transparentno financiranje i objavljivanje postignuća visokih učilišta i javnih instituta te poticanje suradnje sveučilišta i znanstvenih instituta s gospodarstvom jedan je od ciljeva Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2011. - 2015.. Mjera kojom Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta provodi spomenuti cilj je razvijanje znanosti kao pokretača dugoročnoga gospodarskog i društvenog razvoja.

Temeljem toga, ali i izraženih i snažno argumentiranih primjedbi znanstvene zajednice na dosadašnji model financiranja znanstvene djelatnosti, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta predložilo je uravnoteženo strukturirani model financiranja znanstvene djelatnosti, temeljen na dobrim praksama razvijenih zemalja zapada, gdje će se veći dio financijskih sredstava usmjeriti u kompetitivne projekte Hrvatske zaklade za znanost, a manjim dijelom osigurat će se, komplementarno na izdavanja za plaće i "hladni pogon" institucija sustava, stabilno namjensko višegodišnje institucijsko financiranje znanstvene djelatnosti.

Sve ovo doprinosi težnji da se dodatno poveća odgovornost javnih sveučilišta i javnih znanstvenih instituta i promiče državni nadzor nad znanstvenim sektorom, umjesto državnog upravljanja njime.

Model namjenskog višegodišnjeg institucijskog financiranja znanstvene djelatnosti rezultat je zajedničkog jednogodišnjeg rada Ministarstva te akademske i znanstvene zajednice. Tijekom lipnja i srpnja 2013. godine potpisani su Ugovori o namjenskome višegodišnjem institucijskom financiranju znanstvene djelatnosti u godinama 2013., 2014. i 2015. s ravnateljima javnih znanstvenih instituta i rektorima javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj.

Za prvu godinu namjenskog višegodišnjeg institucijskog financiranja znanstvene djelatnosti u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2013. godinu i projekcijama za 2014. i 2015. godinu osigurano je 50.000.000 kuna. Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o namjenskom višegodišnjem institucijskom financiranju znanstvene djelatnosti u godinama 2013., 2014. i 2015. (u daljnjem tekstu: Odluka) na sjednici održanoj 6. lipnja 2013. godine te se tom Odlukom obvezala osigurati isti iznos u državnom proračunu i u 2014. i 2015. godini.
Ukupni godišnji iznos osiguran za višegodišnje institucijsko financiranje znanstvene djelatnosti se razdjeljuje, sukladno pokazateljima provedbe znanstvene djelatnosti, na sedam javnih sveučilišta i dvadeset i pet javnih znanstvenih instituta.

Sredstvima iz namjenskog višegodišnjeg institucijskog financiranja znanstvene djelatnosti financira se osnovna znanstvena djelatnost, dok su sredstva za provedbu znanstvenih projekta osigurana putem Hrvatske zaklade za znanost. Stoga će znanstvenici, kao i do sada, imati mogućnost prijavljivanja projekata na natječaje Hrvatske zaklade za znanost, Fonda "Jedinstvo uz pomoć znanja" i na natječaje za međunarodne projekte.


Pokazatelji provedbe znanstvene djelatnosti

Uvažavajući  specifičnosti znanstvenih područja i vrsta znanstvenih ustanova, a s ciljem da se omogući maksimalna usporedivost ustanova koje djeluju u istom području znanosti, dogovoreni su slijedeći pokazatelji provedbe znanstvene djelatnosti i pripadajuće težine:

  • znanstvena produktivnost – ponder 60%
  • nacionalni i međunarodni kompetitivni znanstveni projekti i mobilnost istraživača – ponder 25%
  • popularizacija znanosti – ponder 5%
  • suradnja znanosti s gospodarskim subjektima, tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i regionalne uprave i samouprave, civilnim sektorom i nevladinim udrugama – ponder 10%

Za područje prirodnih, tehničkih, biotehnički i biomedicinskih znanosti dogovoreno je da se kao pokazatelj znanstvene produktivnosti uzimaju podaci o broju znanstvenih radova objavljenih u časopisima uvedenim u bazu Web of Science i citiranost radova objavljenih u časopisima uvedenim u bazu Web of Science. Za područje društvenih i humanističkih znanosti dogovoreno je da se kao pokazatelj znanstvene produktivnosti uzimaju i podaci o broju znanstvenih radova objavljenih u časopisima uvedenim u bazama Web of Science i SCOPUS te ostali radovi u kategorijama A1 i A2 te broj citata radova u časopisima uvedenim u te baze u prošlom petogodišnjem razdoblju. Nadalje, prihvaćen je i prijedlog da se za područje društvenih i humanističkih znanosti unose i podaci o broju objavljenih knjiga. Ponderi za javna sveučilišta i javne znanstvene institute se razlikuju temeljem specifičnosti njihovih djelatnosti, a sukladno traženjima čelnika tih ustanova.


Izračun sredstava za namjensko višegodišnje institucijsko financiranje znanstvene djelatnosti

Kako bi se omogućila usporedivost znanstvenog rada ustanova u pojedinom znanstvenom području, Nacionalno vijeće za znanost je raspravilo i predložilo na svojoj 75. sjednici održanoj 26. studenog 2012. godine, koeficijente za svako područje znanosti. Za izračun koeficijenata po područjima znanosti u obzir su se uzimale specifičnosti područja znanosti koje se očituju u iznosima potrebnim za obavljanje znanstvene djelatnosti. Temelj za definiranje koeficijenata bila je analiza financiranja znanstvenih projekata po područjima znanosti, a u koristili su se podaci EUROSTAT-a, statistički podaci NSF-a, ERC-a, zatim nacionalnih i FP7 projekata, drugih agencija i financijskih institucija te je svakom znanstvenom području pridodan koeficijent.

Usvojeni su sljedeći koeficijenti:

  1. Prirodne znanosti – koeficijent = 2,7 
  2. Tehničke znanosti – koeficijent = 2,5
  3. Biomedicinske znanosti – koeficijenti = 2,7
  4. Biotehničke znanosti – koeficijent = 2,6
  5. Društvene znanosti – koeficijent = 1,2
  6. Humanističke znanosti i umjetničko područje – koeficijent = 1,2

Osnovica za izračun financijskih sredstava za financiranje znanstvene djelatnosti određuje se na temelju broja znanstvenika u ekvivalentu punog radnog vremena, koeficijenata za područja znanosti i iznosa sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

Iznos po znanstveniku u ekvivalentu punog radnog vremena za ustanovu izračunava se temeljem pokazatelja provedbe znanstvene djelatnosti, dodijeljene "težine" pojedinog pokazatelja i iznosa osnovice u kunama s obzirom na područje znanosti.

Javna sveučilišta i javni znanstveni instituti obvezni su jednom godišnje, do 15. veljače, Ministarstvu dostaviti izvješća o radu i postignutim rezultatima na potpisanom i popunjenom Obrascu za dostavu podataka o znanstvenoj djelatnosti za prethodnu godinu, a financijska izvješća se dostavljaju Ministarstvu u rokovima za predaju Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima na propisanim obrascima prema Pravilniku o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu ("Narodne novine", broj: 32/11). Temeljem zaprimljenih izvješća, odnosno, ostvarenih rezultata, izračunavat će se osnovica i iznos po znanstveniku u ekvivalentu punog radnog vremena kojeg će Ministarstvo isplatiti pojedinoj ustanovi u tekućoj godini.

Modelom namjenskog višegodišnjeg institucijskog financiranja znanstvene djelatnosti, važno je naglasiti, ne zadire se u autonomiju javnih sveučilišta i javnih znanstvenih instituta, a odluke o distribuciji, odnosno alokaciji dodijeljenih financijskih sredstava, navedene institucije donosit će autonomno. Razrađeni model višegodišnjeg institucijskog financiranja treba promatrati i kao dio pripreme za implementaciju cjelovitih programskih ugovora.


Dokumenti

Namjensko višegodišnje institucijsko financiranje znanstvene djelatnosti

26. srpnja 2013.


Ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. Željko Jovanović je 26. lipnja 2013. godine i 18. srpnja 2013. godine potpisao Ugovore o namjenskome višegodišnjem institucijskom financiranju znanstvene djelatnosti u godinama 2013., 2014. i 2015., s ravnateljima javnih znanstvenih instituta te s rektorima i prorektorima javnih sveučilišta. Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o namjenskom višegodišnjem financiranju znanstvene djelatnosti na javnim sveučilištima i javnim znanstvenim institutima  u godinama 2013., 2014. i 2015., a sukladno sklopljenim Ugovorima, Ministarstvo će u 2013. godini podupirati znanstvenu djelatnost na javnim znanstvenim institutima i javnim sveučilištima podupirati u sljedećom iznosima:

Naziv javnog znanstvenog instituta

Broj znanstvenika zaposlenih u ekvivalentu punog radnog vremena (FTE)

Iznos

Institut Ruđer Bošković, Zagreb

307,73

3.241.551,16

Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split

38

835.296,58

Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb

56,9

689.609,11

Institut za fiziku, Zagreb

34,5

520.192,93

Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split

13,1

309.902,57

Hrvatski geološki institut, Zagreb

27

286.388,69

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb

54,1

241.803,23

Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko

18

222.254,61

Hrvatski veterinarski institut, Zagreb

29

196.102,76

Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb

19

193.339,63

Poljoprivredni institut, Osijek

27

186.454,03

Institut za antropologiju, Zagreb

17

165.412,85

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb

23

154.897,09

Ekonomski institut, Zagreb

28,1

137.772,03

Institut za društvena istraživanja, Zagreb

18

125.850,47

Institut za razvoj i međunarodne odnose, Zagreb

16

112.373,83

Institut za arheologiju, Zagreb

13

111.667,27

Institut za filozofiju, Zagreb

17,1

108.288,16

Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč

13

93.790,48

Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

15

91.863,99

Hrvatski institut za povijest, Zagreb

42

90.980,51

Institut za turizam, Zagreb

12

90.855,16

Staroslavenski institut, Zagreb

11

69.914,09

Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

22

58.851,35

Institut za javne financije, Zagreb

4,5

29.394,98

Ukupno

876,03

8.364.807,56

 

Naziv javnog sveučilišta

Broj znanstvenika zaposlenih u ekvivalentu punog radnog vremena (FTE)

Iznos

Sveučilište u Zagrebu

2777,28 

25.856.667,31

Sveučilište u Rijeci

562,77

6.226.633,37

Sveučilište u Splitu

520,475

5.083.265,86

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

483,1

2.931.506,70

Sveučilište u Zadru

149,8

671.313,48

Sveučilište u Dubrovniku

54,73

469.573,73

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

73

328.576,75

Ukupno

4621,155

41.567.537,20

 

Iznosi kojima će se podupirati znanstvena djelatnosti pojedine ustanove tijekom 2013. godine izračunati su temeljem pokazatelja znanstvene djelatnosti dogovorenih s predstavnicima javnih znanstveni instituta i javnih sveučilišta, i to:

1. Broj znanstvenika zaposlenih u ekvivalentu punog radnog vremena (FTE) po područjima znanosti

2. Znanstvena produktivnost, koja uključuje:

  • Broj znanstvenih radova objavljenih u časopisima u bazi Web of Science   
  • Broj znanstvenih radova objavljenih u časopisima u bazi Scopus ( za društvene i humanističke znanosti) 
  • Broj ostalih radova u kategorijama A1, A2
  • Znanstvene autorske knjige

3. Nacionalni i međunarodni kompetitivni znanstveni projekti i mobilnost, što uključuje:

  • Broj ugovorenih međunarodnih kompetitivnih znanstvenih projekata
  • Vrijednost ugovorenih međunarodnih kompetitivnih znanstvenih projekata
  • Broj ugovorenih nacionalnih kompetitivnih znanstvenih projekata
  • Vrijednost ugovorenih nacionalnih kompetitivnih znanstvenih projekata
  • Broj ulazne i izlazne mobilnosti (duža od mjesec dana)

4. Broj sudjelovanja u aktivnostima popularizacije znanosti

5. Suradnja institucije s gospodarskim subjektima, tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i regionalne uprave i samouprave, civilnim sektorom i nevladinim udrugama:

  • Broj ugovorenih projekata
  • Vrijednost ugovorenih projekata

Nacionalno vijeće za znanost je na svojoj 75. sjednici održanoj 26. studenog 2012. godine predložilo da se prilikom izračuna za pojedino područje znanosti koriste i sljedeći koeficijenti:

  • područje biomedicine i zdravstva i područje prirodnih znanosti: 2,7
  • područje biotehničkih znanosti: 2,6
  • područje tehničkih znanosti: 2,5
  • područje humanističkih znanosti, društvenih znanosti, interdisciplinarno područje znanosti i umjetničko područje: 1,2