Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa pokreće Eksperimentalni program produženog boravka i rada u školi učenika od prvog do četvrtog razreda osnovne škole. U tu svrhu raspisan je Natječaj za izbor osnovnih škola u kojima će se u školskoj godini 2006./2007. provoditi Eksperimentalni program produženog boravka učenika od I. do IV. razreda.
Ovim se projektom pokreće postupni prijelaz svih osnovnih škola na produženi dnevni rad. Pozivamo osnovne škole i njihove osnivače da prihvate izazov i budu predvodnice u jednom od najvažnijih koraka u razvoju hrvatskog školstva.
Četvrtina osnovnih škola u Republici Hrvatskoj radi u jednoj smjeni, ali one nemaju organizirane cjelodnevne aktivnosti i učenje učenika u školi. Rad škola treba prilagoditi načinu svakodnevnog života pa je među glavnim prioritetima Vlade Republike Hrvatske prijelaz svih osnovnih škola na rad u jednoj smjeni. Time će se steći uvjeti da se sadašnji poludnevni rad škola zamijeni školom s cjelodnevnim organiziranim boravkom i radom učenika. Od tradicionalne organizacije i artikulacije rada škole ništa ne mora ostati nepromjenjivo i nedodirljivo.
Osim redovne nastave i ručka u školi, može organizirati integrirano poučavanje i učenje, timsko suradničko učenje, izborna i tečajna nastava, izvannastavne kulturne i športske aktivnosti, igra i razonoda. Sve školske obveze učenici mogu ispuniti u školi pa neće biti potrebno udžbenike i drugi školski pribor nositi kući.
Cjelodnevni život i rad učenika u školi omogućit će potpuno ostvarivanje ciljeva Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (HNOS-a): poučavanje usmjereno prema učeniku, uvođenje učenika u istraživački usmjerenu nastavu, stjecanje trajnih i uporabljivih znanja, razvijanje sposobnosti za rješavanje problema i donošenje odluka, korištenje medija i stjecanje komunikacijskih vještina, jačanje odgojne uloge škole, jačanje suradnje škole i lokalne zajednice.
Produženim dnevnim radom škola jača svoju odgojnu i obrazovnu ulogu, ali se pred nju postavljaju novi zahtjevi: pažljivo planiranje, programiranje, vođenje i upravljanje, uvođenje novih zanimljivih sadržaja i načina rada, učvršćuje se nova uloga učitelja, angažiraju vanjskih suradnici, vodi se briga o redovitoj i pravilnoj prehrani učenika, funkcionalno opremaju školski prostora i uređuje okoliš i slično.
Produženi dnevni rad učenika u školi oslobodit će zaposlene roditelje i staratelje brige o tome gdje im je dijete dok su oni na poslu, učenja i pisanja domaćih zadaća s djecom te vođenja djece na izvanškolske aktivnosti, primjerice u školu stranih jezika i učenje informatike.
U poslijepodnevni rad i boravak učenika uključuju se djeca prema vlastitoj želji i uz pristanak roditelja. Dobro osmišljen i ostvaren poslijepodnevni boravak i rad djece poticat će učenike da školu dožive kao svoj prostor, a to će pozitivno utjecati na njihov emocionalni i socijalni razvoj. Opravdano je očekivati povećavanje interesa djece za uključivanje u nove oblike rada u školi, a roditelje i staratelje da financijski sudjeluju i podupiru njihovu organizaciju.
Zavod za školstvo Republike Hrvatske (danas: Agencija za odgoj i obrazovanje) izrađuje modele organizacije produženog dnevnog rada učenika u školi, a svaka će škola izraditi svoj plan i program rada kao sastavni dio Godišnjeg plana i programa rada škole.
Radno vrijeme i organizacija rada u školi mogu biti fleksibilni. Tako organizirani rad djece može započeti u 8 sati ili kasnije, a završiti između 15 i 17 sati. U određenim okolnostima djeca mogu i dulje ostati u školi. Učenicima na cjelodnevnom boravku i radu u školi treba osigurati jedan topli obrok i dva međuobroka, a trajno im treba biti dostupna voda ili sok. Škola treba osigurati ormarić za svakog učenika u kojem će držati svoj pribor, udžbenike i osobne stvari. Učenicima trebaju biti na raspolaganju suvremena nastavna pomagala koja mogu koristiti i u zabavne svrhe (računala, TV, društvene igre, športski rekviziti i sredstva za kreativno izražavanje npr. pribor za likovni, glazbeni, …).
Radi unapređivanja rada škola s organiziranim produženim boravkom učenika Zavod za školstvo Republike Hrvatske organizirat će stručne seminare u školama koje u tome već imaju praktična iskustva.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa naručit će od ovlaštene institucije praćenje i vrednovanje provedbe ovog Eksperimentalnog programa. Očekujemo da će nam evaluacija provođenja ovog programa donijeti dragocjene pokazatelje i prijedloge poboljšanja te da će se iz godine u godinu povećavati broj škola koje će ga provoditi.
Ovaj Eksperimentalni program nije postavljen u obliku dokumenta koji bi definirao opći okvir za unapređivanje osnovnoškolskog rada, već ga treba shvatiti kao priliku da se na efikasan i najmanje rizičan način iskoristi skup znanja, ideja i dobre prakse za mali korak koji će već sutra pokrenuti velike promjene. On zapravo počiva na vjeri u mogućnost jakog utjecaja na velike pozitivne promjene u stvaranju škole zadovoljnih učenika, učiteljstva i roditelja, u kojoj će se na prirodan način stjecati ključna znanja i razvijati univerzalne vještine (učenje stranih jezika, razvijanje informatičke pismenosti, stjecanje komunikacijskih vještina, učenje i razumijevanje matematike, primjena stečenih znanja, …) kao korijenje intelektualnog kapitala Hrvatske utemeljene na znanju.