CILJ OBRAZOVANJA
- Cilj obrazovanja je stjecanje osnova za uspješno uključivanje u rad, gospodarstvo i suvremenu tehnologiju utemeljenu na znanju kao i uključivanje u društvo te korištenje znanja kao ključnog orijentira u globalizacijskom svijetu.
- U obrazovnom procesu treba voditi računa o odgojnim, nacionalnim i duhovnim vrijednostima koje su važne za razvoj cjelovite ličnosti.
- Cilj obrazovanja je, osim kvalitetnog stjecanja trajnog znanja, razvijanje sposobnosti učenika za aktivno i kreativno korištenje stečenog znanja, kao osnove za kasnije školovanje i cjeloživotno učenje u uvjetima stalnih znanstveno-tehnoloških i društvenih promjena. To su ujedno bitni preduvjeti za uspješan razvoj Hrvatske u Europskoj Uniji i u globalizacijskom svijetu.
HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD
Sadržaj obrazovanja mora se temeljiti na prethodno izrađenom Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu (dalje HNOS) koji definira znanja, sposobnosti i vještine koja učenici stječu na pojedinim razinama školovanja. HNOS je okvir koji razgraničava sadržaje nastavnih predmeta čime se izbjegavaju preklapanja i suvišna ponavljanja, a ujedno jasno pokazuje ciklično širenje znanja u horizontali i vertikali školovanja. HNOS mora biti primjereno podroban da bude:
- Osnova za okvirne programe na državnoj razini, a da dopušta razradu izvedbenih programa koje izrađuju škole i nastavnici, čime se bitno povećava autonomija škola i kreativnost nastavnika.
- Okvir za pisanje udžbenika.
- Temelj za provjeru znanja kako u pojedinoj školi tako i na državnoj razini (Državna matura).
HNOS mora biti jasan i opće dostupan. U njegovoj izradi sudjeluju učitelji, nastavnici i profesori iz škola, vrhunski znanstvenici i stručnjaci iz HAZU-a, sveučilišta i drugih institucija. HNOS mora biti izložen kritici šire javnosti te trajno podložan izmjenama i dopunama, kojima će se unaprjeđivati i trajno osuvremenjivati nastavni sadržaji.
Neposredni cilj stvaranja HNOS-a je određivanje temeljnog fonda znanja i sposobnosti učenika/ca u svrhu rasterećivanja postojećeg programa, ali i poticanje učenika/ca na stvaralačko prenošenje stečenog znanja.
Elementi HNOS-a definirat će se po temama u svakom nastavnom predmetu i u svakom razredu kao i na kraju osnovnog obrazovanja. Pojedine teme mogu se obrađivati u jednoj ili više nastavnih jedinica. Srodne teme mogu se grupirati u nastavne cjeline.
HNOS će, polazeći od postojećih programa i udžbenika, dati smjernice za povećanje kvalitete nastave i rasterećenje učenika, ne mijenjajući postojeći nastavni plan (satnicu pojedinih predmeta).
HNOS neće biti puko nabrajanje sadržaja, on će biti važan orijentir za nastavnike/ca, roditelje i učenike/ce.
HNOS utvrđuje znanja, sposobnosti i vještine koje učenik/ca mora aktivno usvojiti, i služi za orijentaciju u nastavi, a da pri tome ostaje sloboda nastavniku/ci u realizaciji programa i nastavnog sata.
DINAMIČKA RAZVOJNOST HRVATSKOG NACIONALNOG OBRAZOVNOG STANDARDA
Budući da se čitav svijet danas nalazi u dinamičkim promjenama, tako se i obrazovanje mora temeljiti na otvorenom humanističko-razvojnom kurikularnom pristupu kako bi učenici/ce već u osnovnom obrazovanju bili spremni prihvaćati i slijediti brze promjene u znanstveno-tehnološkom području života u globalizacijsko-natjecateljskom svijetu ne zapostavljajući odgojne i duhovne vrijednosne sustave suvremenog čovjeka.
HNOS je usmjeren na stalne i dinamičke promjene potrebne za poboljšanje kvalitete obrazovanja u vrijednosnim i razvojnim okvirima Europske Unije.
Odlučujući čimbenici koji uvjetuju dinamičku razvojnost programa čine spoznaje:
- da se svakih pet godina ukupni fond ljudskog znanja udvostručuje, a to pred obrazovanje postavlja potpuno nove izazove;
- da redovno školovanje više nema cilj pružiti sva potrebna znanja, nego pružiti osnove za uspješan start u posao i cjeloživotno učenje;
- da je stalno učenje i stjecanje novih znanja osnovni preduvjet za konkurentnost gospodarstva u uvjetima svjetske globalizacije.
ORGANIZACIJA RADA ODBORA ZA IZRADU HRVATSKOG NACIONALNOG OBRAZOVNOG STANDARDA
Na izradi HNOS-a radit će Koordinacijski odbor, koordinacijski tajnici te istaknuti stručnjaci za prirodoslovno-matematičko-tehničko područje, za društveno-humanističko područje i za umjetničko područje s 15 predmetnih povjerenstava za svaki predmet u osnovnoj školi te radne skupine defektologa, tjelesne kulture i za odgojne i socijalizirajuće sadržaje.
U svakom povjerenstvu zastupljeni su akademici HAZU-a, sveučilišni profesori s fakulteta, učitelji i predmetni nastavnici iz škola te psiholozi, pedagozi, defektolozi, liječnici i drugi stručnjaci. Zadaća predmetnog povjerenstva je da priredi tekst prijedloga HNOS-a s kojim će se usuglasiti svi ili većina članova. U slučaju nemogućnosti postizanja konsenzusa o pojedinim pitanjima, ona se u prijedlogu HNOS-a navode kao izdvojena mišljenja ili alternativni prijedlog s imenima članova koji se zalažu za izdvojena mišljenja uz njihovu argumentaciju.
U toj fazi izrade HNOS-a nije obuhvaćeno područje vjeronauka jer ono zahtijeva dogovore s predstavnicima vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj.
Predmetna povjerenstva usklađuju se i usmjeravaju na razini triju koordinacija i triju radnih skupina. Svaka koordinacija razmatra dobivene prijedloge povjerenstava, vodeći računa o horizontalnim i vertikalnim međupredmetnim vezama i usklađenosti. Po potrebi koordinacija vraća materijale povjerenstvima na doradu i usklađivanje. Kad je riječ o alternativnim prijedlozima, koordinacija donosi svoj prijedlog i preporuku uz objašnjenje koje daje Koordinacijskom odboru kao središnjem organizacijskom tijelu koje koordinira izradu HNOS-a.
Koordinacija dostavlja konačan prijedlog HNOS-a ministru, uključujući sva izdvojena mišljenja i alternativne prijedloge. Na temelju prijedloga koje su pripremile koordinacije za pojedina područja, traži se (ako je potrebna) eksterna recenzija neovisnih stručnjaka, nakon čega ministar donosi odluku o prihvaćanju Kataloga.
Ministar može donijeti odluku o prihvaćanju cijelog ili samo pojedinih usuglašenih dijelova HNOS-a i za isti predmet može u primjeni HNOS-a donositi više odluka.