English
AAA
Mogućnost pristupa RSS   Mapa weba Korisni linkovi
 

Pedeseta obljetnica Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika

17. ožujka 2017.

Danas se obilježava 50. obljetnica Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika. Deklaracija je objavljena 17. ožujka 1967. u tjedniku Telegram. Deklaraciju je potpisalo osamnaest hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova. Tekst Deklaracije napisala je skupina znanstvenika, književnih i kulturnih djelatnika, među kojima su Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Slavko Pavešić i Vlatko Pavletić. Upravni odbor Matice hrvatske prihvatio je tekst Deklaracije 13. ožujka 1967., a 15. ožujka Deklaraciju je potpisalo tadašnje Društvo književnika Hrvatske te ubrzo zatim i druge ustanove.

Deklaracija je predstavljala otpor najuglednijih hrvatski jezikoslovaca i kulturnih ustanova zbog ugnjetavanja hrvatskoga jezika za vrijeme komunističkoga režima.  Deklaracija je značila prekretnicu u naporima za punom afirmacijom hrvatskoga književnog jezika u svim područjima života te njegovo slobodno oblikovanje u skladu s hrvatskom tradicijom.

Jezik je kulturno dobro i ima ključnu ulogu u očuvanju nacionalnog identiteta i nacionalne suverenosti. Od 2005. do 2012. sustavnu i stručnu skrb za hrvatski standardni jezik vodilo je Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika, predvođeno hrvatskim jezikoslovcem profesorom Radoslavom Katičićem. Sastavljeno od predstavnika svih hrvatskih ustanova koje se bave hrvatskim jezikom, Vijeće je promicalo kulturu hrvatskoga standardnog jezika u pisanoj i govornoj komunikaciji te vodilo skrb o mjestu i ulozi hrvatskoga standardnog jezika s obzirom na proces integracije Republike Hrvatske u Europsku uniju. U planu Ministarstva znanosti i obrazovanja je ponovno uspostavljanje Vijeća.